pet - 14.09.2007
Sapunica... ;)
Eto, javila se mala Anlah da joj se sviđa moja sapunica.... ma eto nastavka! Uglavnom, nije to ni pola mala Anlahice... pazi sad! Dakle, u vezi smo mjesec i pol dana a već su nam sto puta probali srušit temelje veze... nije im išlo! Zatim, ja sam dobila prijetnje da će mi se netko pojavit s palicama pred vratima... tako nešto! Ideš... Zatim, njega već dosta dugo zovu s skrivenog broja, pa malo dahću u slušalicu... valjda je netko malo napaljen! A on i ja smo svakim novim danom bliži jedno drugome! Nije bitno da li se smijemo ili plačemo... činimo to skupa i nastavit ćemo skupa činiti sve! I svaki puta kada me pogleda vidim da sjaji mu oko... Ali eto, ma uporni su, ne odustaju.... žele da me mrak proguta, da nestanem... budu me prebili kažu! Ha, sad... valjda ne lažu! ;) Ajme grozno, tak se bojim da ću se u mišju rupu zakopati! ;) Uglavnom, da malo preskočim sapunicu... sad je od mene otišao, instalirao mi je programe potrebne kako bi mu sve na portalu prevela na hrvatski! I uopče mi se ne čini teško! Mljackali smo tople sendviče i uživali! Razglabali malo o svemu... ma, povukli smo se od priča, ne zanima nas i svaku pojedinu šansu da do nas nešto od gadarija dođe blokiramo! To je tako super... sad smo radili malo gore na portalu, maknuli misli i udubili se u posao! Sviđa mi se programiranje, sviđa mi se kako moraš paziti i na najmanju ikonu, najmanji zarez... ako ne paziš, ode sve u... dolinu! I rekao mi je ak bum prčala po onome po ćemu ne smijem i zajebem nekaj da bu me oštrigal na čelavo! Bum mam ko G.I. Jane! ;););) Vratimo se sapunici... mnogi će se iznenadit kada sad kažem da sve prijetnje koje sam dobila su uredno proslijeđene policiji... ima kvaka, tatin najbolji prijatelj je viši inspektor pa sam ja eto sve poruke s podacima osoba koje su ih slale dala njemu na uvid a on je to spremio i prionut će po tome što prije! Isto tako, dala sam mu brojeve mobitela s kojih ekipa tako nadobudno skriva brojeve i zove... ne znajuć kako dragi ima kompića u Vipu koji nam je otkrio koji su to brojevi! Ljudi, ne biste vjerovali kakve sve najmanje slučajeve možete prijaviti policiji, to je ono što ljudi ne znaju... i najmanje maltretiranje možete prijaviti! Pa dragi naši "dobrodušni" valjda sad shvaćate da je došao trenutak da prestanete... ili bu opet neki nastavak sapunice! Blogovci moji, Anlahice... laka vam noć!
P.S. Jednoj dami ovim putem poručujem da ću nastaviti brisati komentare jer je to moje apsolutno pravo! A tebi ako se ne sviđa onda mi nemoj više dolaziti, bez tebe mogu... I nemoj mi pokušavati plasirati i ovdje takve gadarije. I umjesto da začkomiš ti ponovno pokušavaš neko sranje složiti! Neću ukinuti komentare samo zbog tebe jedinke draga gospođo! Okanite me se...
14. rujan 2007 0:01:00
|
(4) In your own words
pon - 10.09.2007
Koliko malo...
...je zapravo potrebno za moju sreću! Od kad sam srela njega život mi se preokrenuo, od kad ga imam pored sebe konstantno se smijem a to je on unio u moj život! Sada me pratio doma i u tramvaju smo se glupirali i nasmijavao me tako da sam padala sa stolca od smijeha...! I još nešto... počeo me učiti programirati! Pa sam eto sad u statusu stalne priprave za programiranje! I nevjerojatno je koliko me to oduševilo, koliko sam se ufurala... toliko da sam s petka na subotu do 4 ujutro zajedno s njim čačkala i programirala... napravila sam galeriju! Ajme kako sam bila ponosna a on pun hvale... ne zato što sam mu cura nego zato što je stvarno ispalo super! A to su mi potvrdili i drugi! I zaista imam osjećaj da nakon mjesec i pol naše veze mogu sve... mogu svuda s njim i mogu svašta! No, kada ga vidim zamišljenog ili zabrinutog... hm, ponekad je i tužan i razočaran! Onda shvatim da taj njegov smijeh potjeće od previše sranja u njegovom dosadašnjem životu! I boli me... boli me kada to jednostavno ne mogu izbrisati! I kada vidim da mu se u život želi ponovno uvući netko tko ga je zamalo ubio, onda postajem životinja koja bi tu osobu izmasakrirala! Ne zato što sam ljubomorna, apsolutno ne... jer mi on nikada nije pružio razlog da bi trebala biti ljubomorna! Nego jednostavno iz čiste nagonske prirode... ta žena je odgovorna što je on bio na rubu smrti! Ta žena je od njega napravila ruševinu koju mi sad ponovno izgrađujemo! I neću dopustiti da prođe dan a da se on ne nasmije!! Može ona njega pratiti, može ga zvati svaki dan... može na sve moguće i nemoguće načine pokušavati ga vratiti ali prije će od sebe napraviti sranje negoli od njega! I toliko ga volim i stalo mi je do njega da jednostavno mi je čudno, još uvijek! Kada smo prije mjesec i pol započeli vezu sve je bilo toliko očito i jasno, kretalo se 300 na sat... da sam mislila da ću se o neki zid razbiti! I sada ćak kao i na početku veze osjećam povezanost sve više i više! A sada odoh spavati, s njegovim glasom ću uploviti u san... s jednim "volim te" u slušalicu i jutro će mi brže stići!
10. rujan 2007 0:01:00
|
(3) In your own words
čet - 06.09.2007
Guljenje krumpira i ostalo...
U jebate, koji naslov! Ali bome, gulila sam krumpire! Ne kao
odrađivanje kazne, makar moj dragi kaže da bi mi dobro došla kazna.... naravno,
zeza se! Otišli smo u subotu na vikendicu i planirali smo uživat i samo
uživat... nema interneta do nedjelje navečer! I pokupovao je sve kaj nam je
bilo potrebno te smo se mogli otisnuti u pustolovinu zvanu „ Ne ferma nas....“!!!
Došli smo na vikendicu blizu Kupe negdje oko 14 te prvo što
smo napravili strovalili smo se na kauč i otegli papke! Zatim smo upalili
muziku... Coloniaaaaaaaaaaa!!! On je išao pripremiti juhicu, meso... a ja sam
ogulila krumpire kao dobra curica! I oprala ih! Dobila sam za to pusu, joj kak
sjatko! ;) S pregačom je u ritmu plesao oko štednjaka da sam se naprosto
odvalila od smijeha! Ali ljudi moji, kad je ručak bio gotov... prste sam
lizala, svoje naravno! Zahvaljujem se dežurnom kuharu... Poslije ručka smo se izvalili od pretjeranog
prežderavanja pa smo naprosto bili primorani odmoriti! Nisam praktički ni
obišla cijelu vikendicu pa sam se popela stubama... kako mrak sobe! I već sam
odabrala gdje ćemo spavati! ;) Veliki bračni krevet... mmmmmmmmm! Slatko sam se
nasmijala uz trljanje ruku.... Poslije sam se spustila nazad dolje, pa smo malo
drmali po Coca Coli... i iako sam ja rekla da se moramo ubit od alkohola nekako
na kraju nismo popili ni kap! Uz puno muzike, zajebancije na terasi...
ljubljenja na kauču... opće poznato kao make out... IDEEEEEEEEŠ!!! Spustio se i
mrak, a onda smo upalili telku i šmrcali uz Titanic i tiltali od straha na
Duboko modro more! Pošto je dragi svako malo hrk-hrk uz neizostavno sklapanje
okica svako malo pajkio... stvarno smo negdje oko 23 legli....
Piiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiip... cenzura! No mogu reći kako se užasno brzo
probudio.... hehe!
Ujutro smo odlučili malo pospremiti... ja sam oprala suđe
opet kao dobra curica, i opet sam dobila za to pusu! Zalili cvijeće, sve
vratili na mjesto i mogli smo krenuti za Zagreb! Sve u svemu, predivan vikend
mi je priuštio... i jedva čekam da opet nekamo odemo! Pusaaaaaa mili!
6. rujan 2007 7:41:00
|
(5) In your own words
sub - 01.09.2007
Izlet na ranč
Jučer me moj dragi pokupio s posla i doma sam otišla po fotić i stativ pa smo krenuli put Velike Gorice! Naime, tamo malo iza Čića njegova frendica ima ranč sa konjima! I već sam ga par dana davila i gnjavila da nek odemo na ranč jer su meni konji predivni i htjela bi ih vidjeti! Došli smo do Gorice, prošli Turopolje... u letu sam vidjela kako izgleda jezero Čiće (baš nekako smaragdno zeleno)... A onda smo nekih 10 km iza Čića napokon našli ranč! Čim sam izašla iz auta do mene su dotrčali njemački ovčar Rex i mali mops Mo! Dva štenca mješanci između ovčara i njufića spavali su na terasi! Ali možete si misliti da sam cijelo vrijeme bila dežurna za maženje tih peseka! Ali konji... ajme, nešto predivno! Za oko mi je zapela rasna kobila Inka... divlja, neobuzdana a nježna! Od dragog frendica ima kasačke konje koji sudjeluju u utrkama i drže prva mjesta! Predivan je bio i Blackie... no on je bio nešto neraspoložen za društvena pokazivanja! A onda nam je i pokazala svog konja Solitaira! Jer samo par konja je njezino a ostali su kod njih na čuvanju! Kobilu Inku je vlasnik doveo iz Italije njima na čuvanje i brigu! Ona je posebna priča... u nju sam se zaljubila na prvi pogled! Kad bi joj se približila, do ograde ona bi jurila s jedne strane na drugu! Prvi put kad sam joj pružikla ruku da me onjuši... dotaknula sam joj nos i pomilovala ju... i nadalje je sve bilo ok! Čak mi je dopustila da uđem u njen ograđeni prostor! Primila sam ju za uzdu i gladila je! Ima tako svilenu i glatku dlaku, vidi se da je čista i pažena, te da se o njoj brinu! I svidjela mi se... Slijedeći tjedan dragi i ja idemo opet... nije mi bilo dosta! Popili smo sok, popričali i morali smo ubrzo krenuti jer su oni još obaveza imali! Dva sata mi je u trenu prošlo! Ali smo obećali da dolazimo opet... I znate što, fotkice mi nisu uspjele jer je padao mrak i moja duga ekspozicija nije mogla uhvatiti brze trzaje glavama i trk konja! Pa čekam lijepo vrijeme da mi ne treba stativ! A sada vas pozdravljam, odoh s dragim na vikendicu do nedjelje... uživat ćemo!
1. rujan 2007 12:44:00
|
(1) In your own words